piše: Svjetlana Vorel, prof.
History Teacher Educator Network (HTEN), udruga profesora metodike sveučilišta Velike Britanije početkom srpnja ove godine održala je svoju dvanaestu po redu godišnju konferenciju.
Konferencija je održana na University of Warwick, jednom od najuglednijih britanskih sveučilišta, smještenom blizu grada Coventryja. Tema skupa bila je "Kako učitelji stvaraju osjećaj prošlosti?" (How do Learners make Sense of the Past).
Među 63 sudionika bili su i gosti projekta Euroclia iz 10 zemalja, pa tako i Hrvatske. Na konferenciji su predstavljeni istraživački radovi na temu kako učenici razumiju prošlost u Velikoj Britaniji, SAD-u i Malti.
Zanimljiv je bio projekt stvaranja arhiva lokalne povijesti u organizaciji lokalne zajednice te poster galerija s temama poput Upotreba povijesnih karata u nastavi povijesti ili Načini kako učiti nastavnika povijesti da podučava.
Unatoč intenzivnom i zahtjevnom programu sastavljenom od dva dana zgusnutih predavanja i diskusija, u stankama se moglo i razmijeniti iskustva o podučavanju povijesti u različitim zemljama.
Istaknula bih sljedeća predavanja kao poticajna:
Chris Husbands s University Of Warwick, Teaching History in a changing world postavio je nekoliko značajnih pitanja kao npr. Koliko je dosadašnje podučavanje o prošlosti Bliskog istoka dostatno s obzirom na događaje od 11. rujna 2001. ili koliko uopće događaji prošlosti ostavljaju posljedice na suvremene prilike. Naglašeno je da povijest u svijetu koji se mijenja mora nuditi ne samo usvajanje i razumijevanje informacija nego i procjenu informacija.
Peter Lee s Institute of Education London, Making Sense of History: where we are now uspoređuje tradiciju podučavanja povijesti u Velikoj Britaniji s europskom po kojoj je britanski način podučavanja povijesti razumijevanje povijesne zananosti (đaci od najranije dobi učenja povijesti uče se razmišljati zašto postoje različite interpretacije prošlih događaja), dok europski ima za cilj stvaranje historijske svijesti i podučavanje povijesti kao orijentacije u prošlosti. Izneseni su rezultati istraživanja među đacima koji su odgovarali na pitanja o korisnosti povijesti (može li povijest pomoći u odabiru političke stranke, u pronalaženju posla, u pitanjima rasizma), koji govore da većina smatra povijest beskorisnom.
Keith Barton, University of Cincinnati, Students understanding of historical time - naglašava potrebu kronološkog tijeka u podučavanju povijesti, a u anglosaksonskom kurikulumu podučavanje povijesti je tematsko.
Jon Nichol, University of Exeter, Practitioner Research: Theory into practice ponudio je zanimljiv projekt primjene posljednje knjige o Harryju Potteru u nastavi.
Pat Hoodless, Manchester Metropolitan university, Using text to make sense of the past, navela je primjere upotrebe književnih djela u nastavi (primjer različitih obrada nekih povijesnih događaja) pri čemu djeca uče koristiti knjige kao izvor, te uče stvarati odnos prema prošlosti i vježbaju kritičnom razmišljanju.
Po ocjeni sudionika konferencija je bila vrlo uspješna. Nažalost, intenzivan program i kratkotrajni boravak nije ostavljao prostor za obilazak kulturno-historijskih znamenitosti kao što su Castle of Warwick ili rodne kuće Williama Shakespearea, tek kratki pogled na grad Coventry koji zbog nacističkog bombardiranja 1940. može ponuditi tek ostatke stare katedrale.
