What expectations do we have for learning and teaching of history in Bosnia and Herzegovina in the XXI century? (Teacher Training Seminar)
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 25. - 27. rujan 2003.
piše: Suzana Pešorda, prof.
Seminar je organizirala udruga EUROCLIO, a na njega me uputila Hrvatska udruga nastavnika povijesti uz podršku i preporuku Zavoda za školstvo, kojima se i ovom prilikom zahvaljujem.
Na seminaru je izneseno stanje učenja i poučavanja povijesti u Europi. Analizu situacije radio je EUROCLIO na osnovu upitnika koje je slao svim državama Europe. Iz predavanja je bilo razvidno stanje nastave povijesti u europskim zemljama. U zapadnoj Europi postoji strah od marginalizacije povijesti u sustavu obrazovanja budući da nastava povijesti, s obzirom na razvoj suvremenog tehnološkog društva, i nije baš popularna, pogotovo u zemljama gdje je povijest izborni predmet. U poslijekomunističkim zemljama, kao i u Hrvatskoj, interes je još relativno velik, što bi trebalo iskoristiti tako da se metodički i pedagoški modernizira nastava i sam pristup povijesti kao znanstvenoj disciplini. Predavanje o obrazovnoj politici nastave povijesti održao je Falk Pingel, ravnatelj obrazovnog odjela OSCEA, pri čemu se posebno osvrnuo na novi plan i program nastave povijesti u Bosni i Hercegovini.
Veoma zanimljivo bilo je predavanje i radionica o nastanku Švicarske koje je održao je Thomas Notz, predstavnik Švicarske udruge nastavnika povijesti. Predavanje je bilo metodički i tehnički vrlo zanimljivo, a meni je osobno dalo mnogo novih ideja u samom metodičkom pristupu nastavi. Stručnim predavanjem predstavljen je nastanak i udruživanje švicarskih kantona, što je potkrijepljeno različitim izvorima, na kojima učenici rade kad obrađuju ovu temu.
Predavanje i radionica o upotrebi ilustracija u nastavi povijesti, s točno razrađenim fazama rada na analizi ilustracije, također je vrlo korisno i upotrebljivo, jer naši udžbenici su puni ilustracija i treba ih što više koristiti u nastavi.
Tijekom seminara održani su i okrugli stolovi na kojima je trebalo izložiti planove i programe nastave povijesti, načine ispitivanja znanja i ocjenjivanja u odgojno-obrazovnoj praksi pojedinih zemalja sudionica, ali i o aktivnosti udruga nastavnika povijesti u tim zemljama. U kratkim izlaganjima iz BiH, Slovenije, Danske, Švicarske, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Hrvatske meni je osobito bilo zanimljivo izlaganje slovenske predstavnice o organizaciji državne mature i mjestu predmeta povijesti u njoj. Ondje se pri ispitivanju znanja iz povijesti od učenika ne traži samo puko poznavanje faktografije nego i analiza izvora i rješavanje zadataka te se tako kod učenika razvija logično mišljenje i stvara vlastiti stav o određenoj temi iz povijesti. Državna matura ima velik utjecaj na nastavu povijesti u Sloveniji. Hrvatska nastoji pratiti trendove suvremene nastave povijesti u Europi, u čemu joj od koristi svakako mogu biti navedena švicarska i slovenska iskustva. Tome cilju sigurno pridonosi i aktivnost udruge nastavnika povijesti kroz ovaj i slične međunarodne projekte.
U susjednim zemljama stanje je pomalo konfuzno, a posljedice nedavnog rata i kompliciranog državnog uređenja proizašlog iz njega osjećaju se u svim segmentima društvenog života, pa tako i u nastavi povijesti. Stoga im, naravno, koriste iskustva drugih zemalja. Čestih je rasprava i usporedbi bilo od strane nastavnika povijesti iz BiH. No, šteta je što je premalo bilo nazočnih nastavnika s hrvatskih prostora, što se da ispraviti u daljnjem radu na projektu. U tijeku je osnivanje udruge nastavnika povijesti u BiH, koja bi trebala pomoći da se nastava povijesti u BiH sredi i poveže sa suvremenim europskim strujanjima.
Nastavu povijesti u Hrvatskoj i Hrvatsku udrugu nastavnika povijesti na Seminaru su predstavljale Dunja Sokolar i Suzana Pešorda.
|
