|
U organizaciji Hrvatske udruge nastavnika povijesti (HUNP) i EUROCLIO-a održana je godišnja skupština udruge i seminar za nastavnike povijesti.
Skupštini i seminaru prisustvovali su nastavnici povijesti članovi udruge, predstavnici europskih udruga nastavnika povijesti uključenih u Matra project History in Action, Preparing for the Future, Common approaches for Bosnia and Herzegovina, Croatia and Serbia, savjetnici za povijest, muzejski pedagozi i urednici, ukupno oko šezdesetak prisutnih. Skupština i seminar imale su za cilj predstavljanje dosadašnjeg rada HUNP-a, predstavljanje rada udruge na projektu, stručno usavršavanje nastavnika kroz radionice, intenziviranje rada udruge i aktivnije participiranje nastavnika u radu udruge.
Predsjednica HUNP-a Karolina Ujaković u svom je pozdravnom govoru izložila dosadašnje i tekuće aktivnosti udruge. Objasnila je prisutnima organizaciju i način financiranja ovog seminara, preko EUROCLIO-a i važnost uključenosti udruge u projekt, nedostatak metodički obrađenih povijesnih izvora za nastavu povijesti za razdoblje od 1945.-1990. i uvrštavanje područja koja bi trebala više zanimati učenike. Rezultat rada na projektu biti će metodički priručnik za nastavnike: (koji ima tri radna naslova) Jugoslavija između istoka i zapada, Obični ljudi u neobičnoj zemlji i Svakodnevni život u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji od 1945.-1990., za koji su autori prikupili mnoštvo materijala vezanih uz područja svakodnevnog života, standarda / kvalitete života i popularne kulture.
Izvršna direktorica EUROCLIO-a i voditelj projekta Joke van der Leeuw-Roord u kratkim crtama je objasnila ulogu i rad europskog udruženja nastavnika povijesti, čije velike obitelji je i naša udruga član. EUROCLIO u skladu sa svojim ciljevima od početka podupire i osnažuje rad HUNP-a te podupire uključivanje nastavnika u projekte s ciljem diseminancije suvremenih pristupa i strategija u poučavanju i učenju povijesti, osuvremenjivanja kurikuluma povijesti i stručnog usavršavanja. Sam projekt i rad na projektu predstavljen je i u kratkim crtama od predstavnika udruga nastavnika povijesti uključenih u projekt iz Bosne i Hercegovine, Danske, Švicarske, Srbije, Makedonije.
Savjetnik autora u projektu Hrvoje Klasić ( Filozofski fakultet / Odsjek za povijest) podsjetio nas je kako bi Dan sjećanja na Vukovar trebao biti dio kurikuluma povijesti, jer događaji iz Domovinskog rata, osobito stradanja i patnje u Vukovaru trebali bi biti ne samo razlog za prigodno prisjećanje, već i pouka učenicima kako se u jednom civiliziranom društvu takvo što ne bi ponovilo.
Tijekom seminara održane su radionice: Oralna povijest kao aktivno oruđe u proučavanju prošlosti, radionicu je vodio Thomas Notz, profesor povijesti iz Švicarske udruge nastavnika povijesti; Razvoj potrošačkog društva u Hrvatskoj 1950.-1980., radionicu je vodila Kiti Jurica Korda profesorica povijesti iz Dubrovnika; Tehnološki razvoj kao pokazatelj standarda života. Da ili ne? - radionicu je vodio Darko Benčić, profesor povijesti iz Zagreba i radionica Selo-grad koju je vodio Ivan Dukić, profesor povijesti iz Zagreba.
Radionice su zapravo radni materijali priručnika za nastavnike koji će biti objavljen kao rezultat projekta. Nastavnici kao aktivni sudionici radionica mogli su davati prijedloge, kritike i komentare u tijeku same radionice, a i pismeno kako bi priručnik bio što bolji, upotrebljiviji u nastavi i koristan nastavnicima.
Radionice se bile izuzetno kvalitetne; pokazale su nastavnicima suvremene strategije upotrebljive u nastavi povijesti, korisne i upotrebljive izvore za rad u nastavi i mogućnosti multiperspektivnog pristupa nastavi. Raznolikost, velik broj slikovnih i pisanih izvora, suvremeni metodički pristup rezultat su dugotrajnog i sustavnog rada članova HUNP-a u projektu.
Na plenarnoj sjednici dogovoreno je da će neke radionice biti isprobane u nastavi, kako bi se vidjelo kako materijali i suvremene strategije funkcioniraju u razredu. Nakon toga primjedbe i prijedlozi biti će razmotreni i uvelike pomoći u završnom kreiranju priručnika.
Nastavnici su tijekom seminara trebali proučiti i prijedlog etičkog kodeksa za nastavnike povijesti. Prijedlog etičkog kodeksa sastavile su Suzana Pešorda i Ines Zečić, tako da su nastavnici mogli dopisati svoje prijedloge, kritike i mišljenja uz ponuđeni prijedlog. Etički kodeks za nastavnike povijesti sagledan je kroz četiri dimenzije koje čine suvremeni didaktičko - metodički četverokut kuikuluma povijesti: odnos prema nastavi povijesti, odnos prema učenicima, odnos prema kolegama/kolegicama i odnos prema nastavnim sredstvima, sa ciljem osuvremenjivanja i profesionalizacije struke.
Za izvrsno vođenje udruge i organizaciju seminara i skupštine, uvelike su zaslužne koordinatorice projekta: predsjednica udruge Karolina Ujaković i Svjetlana Vorel, tajnica udruge, tako da smatram da su članovi udruge više nego zadovoljni organizacijom i kvalitetom seminara. Kao i činjenicom da je održan u jednom od najljepših gradova na svijetu - sunčanom Dubrovniku, bez uobičajene gužve kakva vlada za vrijeme turističke sezone.
Suzana Pešorda
|
