EUROCLIO- europsko udruženje udruga nastavnika povijesti predstavljeno je tijekom godišnje skupštine HUNP-a.
U odsustvu bolesne izvršne direktorice EUROCLIA Joke van der Leuwe-Roord, dostojno je EUROCLIO predstavila članica Sekretarijata Lieke van Wijk.
U izvrsnoj maniri jasno strukturiranog power-point predavanja čuli smo osnovne informacije o EUROCLIU, o ishodu priprema nastavnika povijesti za inovativno podučavanje povijesti XX.st. Europe, o nekoliko primjera provođenja novih pristupa u nastavi povijesti u Europi te nekim problemima koji su uočeni.
EUROCLIO u 2004.godini broji 60 članica udruga u 46 zemalja čitave Europe te Australije, Izraela i Kirgistana.
Strukturu EUROCLIA čine:
. Skupština svih članova koja se sastaje jednom godišnje u različitim zemljama pa će tako 2005. biti u Rigi, 2006. na Malti, a 2007. u Sloveniji.
Tijekom skupštine redovito se održavaju zanimljive radionice stručnog usavršavanja.
. Upravni odbor kojeg čine volonteri iz 6 zemalja i birani su na godinu dana. Ove godine predsjednica je iz Portugala.
. Kontrolni odbor iz tri zemlje.
. poluneovisni Sekretarijat kojeg čine profesionalni zaposlenici sa sjedištem u Hagu.
EUROCLIO je nastao sa ciljem jačanja položaja povijesti u nastavnim programima, jačanja intelektualne slobode nastavnika, promoviranja europske dimenzije u nastavi povijesti ne zanemarujući pri tome globalne, nacionalne i regionalne dimenzije.
Osim toga nastoji se promovirati i podupirati udruge nastavnika povijesti, osigurati forum za internacionalne debate, potaknuti povezivanje i razmjenu informacija te osigurati im pristup u nastavu povijesti.
Ciljevi koje EUROCLIO u svom radu naglašava su:
. razvitak nastave povijesti i građanskog odgoja s naglaskom na kritičko mišljenje, međusobno poštovanje, mir, stabilnost i demokraciju
. jačanje kvalitete nastave povijesti
. međunarodna suradnja i komunikacija
. stručno usavršavanje nastavnika povijesti
EUROCLIO stoga organizira:
. međunarodne i nacionalne stručne seminare
. dugoročne projekte
. studijska putovanja i međunarodne susrete
. komparativna istraživanja
. funkcionira kao savjetodavno tijelo
Najvažniji projekti EUROCLIA u godini 2004. su:
. Matra projekt- Integracija društva u Estoniji
. Matra projekt - Integracija društva u Latviji
. U suradnji s Vijećem Europe projekt Međunarodne suradnje u omogućavanju inovativnog učenja i podučavanja povijesti u Bjelorusiji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji, Turskoj, Ukrajini.
. Matra projekt Mozaik kultura-učenje multikulturalnog društva u Rusiji
. Matra projekt- Poticanje obrazovanja povijesti i građanske svijesti u Rumunjskoj.
Navedeni projekti financirani su od strane nizozemskog Ministarstva vanjskih poslova, dok dansko Ministarstvo vanjskih poslova financira projekt Susjedi- unaprijeđenje podučavanja povijesti i civilnog društva u BIH, Hrvatskoj i Srbiji.
Tijekom rada na projektu EUROCLIO organizira i niz popratnih aktivnosti kao što su: seminari stručnog usavršavanja , okrugle stolove, publicira udžbenike, radne priručnike za nastavnike, websitove, časopise i CD romove.
U EUROCLIU naglašavaju da podupiru slijedeće razloge učenja povijesti:
. razvitak: interesa za povijest
razumijevanja sadašnjeg svijeta
razumijevanja utjecaja povijesti na učenikov život u vrijeme u kojem živi
prenosivih vještina i sposobnosti iz nastave povijesti na druga područja života
. formiranje: stavova i vrijednosti suradnje
aktivnih i neovisnih učenika
A koji su problemi ili kako to u EUROCLIU vole reći izazovi s kojim se susreću u radu?
. Povijest u školama u Europi odražava nacionalno ogledalo ponosa i boli.
. Moderni nastavni programi u Europi imaju vrlo ambiciozno postavljene ciljeve i zadatke, no s druge strane malo je učinjeno da se oni implentiraju u praksi
. Nastavnici povijesti rijetko su obučeni da u podučavanju odraze zašto učenici moraju naučiti određenu količinu znanja i što očekuju od učenika da usvoje iz njihovih lekcija.
U predavanju smo čuli o nekim novim koncepcijama učenja i podučavanja povijesti kao što su: strukturiranje, ključna pitanja, multiperspektivnost ( tj. razumijevanje da postoje drugačiji mogući načini gledanja na svijet osim vlastitog i da ti načini mogu biti jednako vrijedni i jednako neobjektivni kao i vlastiti), uključivost ( ili inkluzija tj pokušaju sagledavanja različitih perspektiva), kontroverzna pitanja, odnos među spolovima, svakodnevni život, kritičko mišljenje, učenje bazirano na izvorima, aktivno učenje, uočavnje predrasuda, stereotipa i pristranosti te tolerancija, poštivanje i demokratičnost .
U EUROCLIU zaključuju da mnogi novi koncepti i pristupi su u Europi prihvaćeni elementi u učenju i podučavanju povijesti, ali primjena je spor i nelinearan proces čiji uspjeh ne ovisi samo o povećanoj stručnosti nastavnika povijesti, već i dobroj volji političara, medija, Ministarstava prosvjete i donatora. Ti posljednji čimbenici su često izvan dosega utjecaja rada EUROCLIA. |